Hospicij
Svi imamo dvije ruke, jednu da pomognemo sebi i jednu da pomognemo drugima
Dobro poznavajući prilike i teške životne situacije mnogih ljudi, naš župnik je nakon ozbiljnog promišljanja počeo ostvarivati ideju izgradnje hospicija i doma za starije i potrebite koji bi trebao biti smješten na crkvenom zemljištu u Novakima uz kapelu sv. Andrije.
Što je hospicij ?
Hospicij (lat. za svratište, konačište) je građevina ili sklop građevina koji se nalaze uz samostan – crkvu. Pojam je nastao u srednjem vijeku, a značenje mu se proširilo diljem Europe. Namjena ove građevine je bila ta da hodočasnici i ini gosti u njima nađu “gostoljubivost” hospitium, uključujući smještaj s dormitorijem, spavaonicom. Kasnije je dobio i značenje mjesta, ustanove u kojoj se provodi palijativna medicina.
U Hrvatskoj je poznat hospicij samostan sv. Grgura u Vrani kojeg je papi za njegove poslanike ustupio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Grad Gospić je prema jednom tumačenju dobio ime po riječi hospitium, hospicij. Početci hospitalne zdravstvene službe u Puli se vezuju uz hospicij za siromašne i stare, bolesne osobe iz 12. stoljeća, kasnije u 14. stoljeću premješten unutar gradskih zidina na lokaciju pored Kaštela. Ovdje je ostao sve do 1842. godine, kada je preseljen u sadašnju Ulicu Sergijevaca.
U Splitu je na Poljudu podignut franjevački samostan na mjestu zapuštene crkve i hospicija. Poznati svjetski hospicij je besplatni hospicij za siromašne Dom čista srca (“Nirmal Hriday”) Majke Tereze. Taj preuređeni napušteni hinduistički hram je postao mjestom u kojemu su bili neizlječivi bolesnici svih vjera, kojima je pružena medicinska skrb i prilika, da preminu dostojanstveno, a ne napušteni na ulici.
U Francuskoj se u Saint-Émilionu, naselju na hodočašnićkom putu (Put Svetog Jakova) za Santiago de Compostelu od 11. stoljeća nadalje izgradilo mnogo crkava, samostana i hospicija.
Naš projekt
Ovaj naš hospicij koji će nositi naziv Hospicij bl. Alojzija Stepinca zamišljen je kao prihvatilište za umiruće sa svom potrebnom liječničkom brigom, kao prihvatilište za razne dementne osobe i dio kao dom za starije i nemoćne sa jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. U početnoj fazi predviđamo kapacitet za 150 osoba.
U tu svrhu osnivamo Zakladu bl. Alojzija Stepinca koja će biti nositelj cijeloga projekta. Ovo veliko djelo i veliki pothvat naše zagrebačke nadbiskupije koji će biti potpomognut susretljivošću i pomoću Grada Svete Nedelje preporučamo u Vaše iskrene molitve.
Palijativna skrb
Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek.
Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti.
Hospicij je jedna od ustanova u kojoj se provodi palijativna skrb. Osnivačica pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders 1967. godine. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima da umru u što udobnijim uvjetima.
Cilj je palijativne skrbi smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest, što kvalitetnije živio. Zajedno surađuju liječnici, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske setre i volonteri u suradnji s obiteljima pacijenata. Palijativna skrb odvija se u nekim bolnicama, u posebnim ustanovama hospicijima i u liječenju kod kuće. Palijativnom medicinom nastoji se pomoći bolesniku na tjelesnom, duševnom i duhovnom planu. Najčešće se radi o oboljelima od karcinoma i SIDE. Palijativna medicina u suprotnosti je s eutanazijom i asistiranim samoubojstvom. Nastoji se pomoći bolesniku, da živi što kvalitetnije i sa što manje boli do njegove prirodne smrti. Cicely Saunders jednom prigodom je izjavila: “Ako bolesnik traži da ga se ubije, podbacili smo u pružanju njege.”
Hospicij
Hospicij je “filozofija skrbi” i program za terminalno (neizlječivo) bolesne osobe i njihove obitelji, bilo da su kod kuće ili u ustanovi, koja pomaže umirućima da žive što je više moguće u punini, u vremenu koje im je još preostalo. Cilj je pomoći im da zadrže stupanj mentalne i duhovne pripremljenosti za smrt. Emocionalna podrška je važan aspekt hospicijske skrbi i po tome se ona razlikuje od akutne njege. Hospicijski je pristup usmjeren na pomaganje održavanja dostojanstva i ljudskosti u procesu umiranja.
Palijativna njega
Palijativna njega je tretman koji poboljšava kvalitetu života otklanjanjem simptoma te pomaganjem pacijentima i obiteljima kako da upotrijebe preostalo vrijeme na najbolji mogući način. Ciljevi palijativne njege se razlikuju od liječenja (istraživanje, dijagnoza, liječenje i produljenje života). Dok se ciljevi liječenja postižu kumulacijom, ciljevi palijativne njege – npr. oslobađanje od stresnih simptoma bolesti, podržavanje stručne njege, sigurnost okoline u kojoj će se izvoditi njega kao i sigurnost da pacijent i njegova obitelj neće biti odbačeni – mogu biti postignuti nezavisno jedan o drugome.
Marija Krucifiksa Kozulić
Marija Kozulić Krucifiksa (Krucifiksa – redovničko ime, u prijevodu Raspeta) ili Madre Fiumana, bila je ideal kršćanske žene koja je velikodušno darovala svoj život za druge. Riječki Hospicij s ponosom nosi njeno ime